Naslovnica arrow Zaštita ruža
Savjeti o zaštiti ruža
   Većina ljudi kad posadi koju ružu obično i ne misli da će ju povremeno morati poprskati protiv bolesti i štetnika. Mnogi nas zovu u kolovozu i pitaju za savjet što da naprave sa svojim ružama jer im je zbog napada bolesti otpalo lišće. Tada je već kasno, a zbog nebrige oko ruža doživljavaju razočaranje. Ruže se moraju prskati svakih 10-14 dana, a ovdje ćemo pokušati što detaljnije objasniti čime i protiv čega.
   Manje šteta i manje problema trebali bismo imati sa štetnicima. Najčešći štetnici na ružama jesu: lisne uši, razne gusjenice, dlakavi ružičar, zlatne mare, pipe, trips, crveni pauk Za razliku od bolesti, kod štetnika ne preporučamo preventivna tretiranja insekticidima. Suzbijamo ih kad se pojave, a važno je odabrati odgovarajući insekticid. Razlikujemo kontaktne i sistemične insekticide. Kontaktni insekticid mora pasti na štetnika kako bi ga uništio. Takva sredstva nisu dosta djelotvorna na štetnike koji se nalaze ispod lišća, npr. lisne uši. Zbog toga lisne uši suzbijamo sistemičnim insekticidima koji ulaze u list, a uši ugibaju sišući zatrovani sok lista. U Tablici broj 1. nalazi se većina sistemičnih insekticida registrirana u RH. Sigurno da ni jedna poljoapoteka nema sve preparate, no ako nabavite bilo koji s ovog popisa, nećete pogriješiti. Kao što je iz tablice vidljivo, neki sistemični insekticidi djeluju i na gusjenice pa čak i na kornjaše (ružičare, zlatne mare i pipe), no za ovu skupinu štetnika sigurno su efikasniji insekticidi iz grupe sintetskih piretroida. To je skupina otrova visoke insekticidnosti, koriste se u vlo niskim dozama te imaju vrlo širok spektar djelovanja. Popis sintetskih piretroida dat je u tablici br.2. I da rezimiramo; lisne uši suzbijamo sistemičnim insekticidima a ¨tvrde kukce¨ - kornjaše sintetskim piretroidima.
Zaštita

   Osim ovih štetnika koje većina ljudi raspoznaje, postoje i štetnici koji su manje vidljivi, a znaju napraviti dosta štete. Prvi je trips ili dlakavi resičar koji radi štete na cvijetu dok je još u fazi pupoljka. Pup se sporo otvara, a kad se počinje otvarati ostaje kao zapečen i deformiran. Trips je u ružama stalno prisutan, a veće štete radi u stakleničkoj proizvodnji. Lako ga možemo vidjeti potrgamo li poluotvoreni cvijet u unutrašnjosti cvijeta. Vrlo je sitan – 0,5-1 mm. Zaštitna sredstva kojima suzbijamo lisne uši djeluju i na trips, a preporučamo suzbijanje samo kod jačeg napada.
Zaštita    Uz trips manje vidljivi štetnik je i crveni pauk. Možemo ga vidjeti samo povećalom, a također je značajniji štetnik u stakleničkoj proizvodnji i rijetko ga se mora vani suzbijati. Za crvenog pauka koristi se posebna skupina insekticida – akaricidi. Štete vidimo na mlađem lišću u vidu žućenja, a povećalom na naličju lista možemo naći sitnog štetnika crvene boje. Također ne preporučamo preventivna tretiranja u vrtovima i ružičnjacima. Prskati kod jačeg napada.
   Daleko veće probleme i štete na ružama od štetnika mogu napraviti bolesti ruža. Tri najvažnije bolesti na ružama jesu: pepelnica, crna pjegavost i hrđa. Ovisno o vremenskim uvjetima tijekom ljeta, nekad se više javlja pepelnica dok drugi put pjegavost ili hrđa.
   Pepelnica se javlja u vidu bijele brašnaste prevlake na listovima i pupoljcima. Listovi se smežuraju i počnu prerano opadati. Zarazi pogoduju neprozračni položaj, nedostatak vlage u tlu, manjak hranjiva te vrući dani iza kojih dolaze hladne noći.
   Crna pjegavost se širi još brže od pepelnice i teško ju suzbijamo kad se već pojavi. Simptomi su crne mrlje sa žutim rubovima. Pogoduje joj vruće i vlažno vrijeme tijekom srpnja i kolovoza. I dok se pepelnica javlja na vršnim listovima, pjegavost se počinje širiti od donjih listova.
   Hrđa nije česta bolest, ali kad zahvati biljku, može prouzročiti defolijaciju kao i pjegavost. Prepoznajemo ju po narančastim nakupinama na naličju listova. Zarazu ruža ovom bolesti pospješuje hladno proljeće iza kojeg slijedi suho ljeto.
   Od ostalih bolesti ruže mogu napasti i peronospora, rak, venuće mladica, purpurna pjegavost, viroze, bakterijska palež, no javljaju se vrlo rijetko te u pravilu nisu uzrok većih problema sa zdravljem ruža.
   Danas teško možemo uzgojiti zdrave ruže bez prskanja, tj. bez zaštite od navedenih bolesti. Postoji dosta preparata koje možemo nabaviti u našim poljoapotekama. Jedini problem je u tome što ima malo preparata koji djeluju na sve tri bolesti. Pa čak i takvi obično imaju slabije djelovanje na jednu od njih.U tablici br.3 navedena je većina fungicida koji se mogu kod nas nabaviti za zaštitu ruža od bolesti. Kod zaštite ruža od bolesti moramo se pridržavati nekoliko pravila: - program zaštite počinje kad crvena boja izbojaka i listova prelazi u zelenu - svibanj - u početku koristimo kontaktna sredstva, a kasnije; 7. i 8. mjesec sistemična - kombinacija preparata koju koristimo mora djelovanjem pokrivati sve tri bolesti - prskamo svakih 10-14 dana s tim da za vrijeme visokih temperatura i velike vlage u zraku ni to nije dovoljno - bakar (Cuprablau) je dobar preparat no ne preporučamo ga s ničim miješati. Dobro bi bilo koristiti ga samoga kao međuprskanje u programu zaštite.
Zbog glatke površine lista dobro je miješati i okvašivač (Radovit, Sandovit…) radi boljeg lijepljenja preparata na list.
   Ukoliko se u međuvremenu jave i štetnici na ružama, možemo u koktel kojim prskamo staviti i insekticid. Ukoliko ruže želimo prihraniti folijarno, možemo i gnojivo staviti zajedno s fungicidima. No naša je preporuka da to radimo odvojeno jer kod miješanja više kemikalija postoji veća opasnost od neželjenih kombinacija kojima možemo oštetiti ruže.

Ovdje možete pregledati ili preuzeti tablicu preparata i njihovo djelovanje.
naslovna_bottom.jpg